Kvalifikovana radna snaga, u skladu sa potrebama privrede i tržišta rada, neophodan je preduslov za privredni rast i razvoj, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije na Njuzvikovoj konferenciji o dualnom obrazovanju. Dualno obrazovanje ključno je za unapređenje konkurentnosti privrede i potrebno je da se što pre pripreme određene izmene regulative, poput zakona o radu i srednjem stručnom obrazovanju, kako bi odmah, po formiranju nove vlade, počela reforma u toj oblasti, istakao je predsednik PKS. On naglašava da je cilj PKS da bude prisutna u kompanijama kako bi se utvrdilo koji su profili neophodni srpskoj privredi.
Kvalifikovana radna snaga, u skladu sa potrebama privrede i tržišta rada, neophodan je preduslov za privredni rast i razvoj, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije na Njuzvikovoj konferenciji o dualnom obrazovanju.
Dualno obrazovanje ključno je za unapređenje konkurentnosti privrede i potrebno je da se što pre pripreme određene izmene regulative, poput zakona o radu i srednjem stručnom obrazovanju, kako bi odmah, po formiranju nove vlade, počela reforma u toj oblasti, istakao je predsednik PKS.
Čadež naglašava da je cilj PKS da bude prisutna u kompanijama kako bi se utvrdilo koji su profili neophodni srpskoj privredi.
„Analiza do sada obrađenih prispelih odgovora u Istraživanju o potrebama privrede koje radimo, pokazuje da najveći deficit u kadrovima određenih zanimanja imaju sektori metalske i elektro industrije, poljoprivrede, tekstilne industrije i građevinarstva”, objasnio je predsednik PKS. Dodaje da će nacionalna asocijacija srpske privrede izdavati sertifikate, ali i obučavati mentore za dualno obrazovanje.
„Radićemo na sistemskim rešenjima u tom pravcu i želimo da PKS bude partner privredi i Ministarstvu obrazovanja na uvođenju dualnog sistema obrazovanja“ istakao je Čadež na prezentaciji „Dualno obrazovanje - ulaganje u budućnost“.
Predsednik PKS podseća da su preduzeća u Srbiji od 2000. godine potrošila oko 3,5 milijardi evra na obuku radne snage ali da kvalifikacije veoma često nisu bile odgovarajuće potrebama privrede.
Ukazao je da treba sa se ugledamo na nemački, austrijski i švajcarski model dualnog obrazovanja, čija uspešna iskustva treba da prilagodimo uslovima u Srbiji.
Mladi, kako je rekao Čadež, kada završe školovanje trebalo bi da mogu odmah da se zaposle i u preduzećima primene ono što su naučili. U Srbiji oko 75 odsto dece upisuje srednje stručne škole, 23 odsto gimnazije i dva odsto umetničke škole. Istovremeno je i među nezaposlenima najviše onih onih sa srednjom školom.
Predsednik PKS podseća da se učenička praksa sprovodi u saradnji sa oko 1.300 privrednih subjekata među kojima ima zanatskih radionica, kao i velikih javnih preduzeća, ali ta saradnja nije sistemska i zasniva se uglavnom na pojedinačnim inicijativama. Nisu definisana ni prava i obaveze u tom procesu zbog čega je neophodno donošenje novog regulatornog okvira.
Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport smatra da je obrazovanje u EU jedan od najvećih prioriteta na svim nivoima, kao i da se u obrazovanje ulaže veliki novac, jer se to smatra najboljim i najisplativijim ulaganjem.
Devenport je rekao da je EU spremna da pomogne fondovima i iskustvom različitih zemalja članica, ali da Srbija mora da razvije svoj model.
„EU, koja je shvatila značaj obrazovanja, do sada je u Srbiji sprovela projekte u vrednosti od oko 75 miliona evra. Samo u srednje stručno obrazovanje uložila je 25 miliona evra“ rekao je Davenport.
Ambasador Nemačke Aksel Ditman ocenio je da je konferencija važna za privredni razvoj Srbije i da je unapređenje srednjeg preduzetništva centralni element jačanja dualnog stručnog obrazovanja. Ditman je naveo da u Srbiji ima 350 preduzeća iz Nemačke koja zapošljavaju 30.000 ljudi.
„Svi kažu da ima dosta ljudi koji imaju univerzitetsko obrazovanje i ljudi u proizvodnji, ali da nedostaju stručnjaci na srednjem nivou koji mogu doprineti kvalitetu proizvodnje“, tvrdi Ditman.